twitter

Riješena misterija nestanka sina slavnog književnika Radjarda Kiplinga

„Ne mogu da se sjetim nijednog drugog savremenog pisca sem Dž.K Rouling koji je bio izbliza toliko popularan", kaže Malet.

Na vrhuncu karijere, Radjard Kipling je bio najpopularniji pisac u Velikoj Britaniji. Prvi Britanac koji je osvojio Nobelovu nagradu za književnost, i dalje je najmlađi laureat svih vremena.

Kipling je rođen u Indiji 1865. godine, ali je poslat da živi blizu Portsmuta.

„Doveden je iz šarenila i uzbudljivosti Indije, koju je očigledno voleo, u sumornost Sautsija i ostavljen kod hranitelja koji su se loše odnosili prema njemu", kaže Kiplingov biograf Endrju Lajset.

Kao odrastao, Kiping je proputovao svijet.

Ali sumorne godine provedene u Sautsiju inspirisale su ga za njegovu najslavniju priču - Knjigu o džungli.

Napisana 1894. godine dok je Kipling živeo u snežnom Vermontu, ova priča doživela je neverovatan uspeh.

Vojnici su fascinirali Kiplinga dugo pre izbijanja Prvog svetskog rata - ime je stekao zbirkom poezije Balade iz kasarne.

Kiplingov sin bio je jedan od onih koji su jedva čekali da se priključe britanskim ratnim dejstvima 1914. godine.

Nakon što su ga odbili u mornarici zbog lošeg vida, Džon je bio prisiljen da iskoristi očeve veze kako bi bio primljen u pešadiju, u Drugi bataljon, među Irske gardiste.

Stigao je u Francusku 17. avgusta 1915. godine - na svoj 18. rođendan - a šest nedelja kasnije poslat je u Bitku kod Lusa.

„Bitka je bila katastrofalna po Britance", kaže vojni istoričar Hju Sesil.

„Bilo je to prvi put da su novi dobrovoljci učestvovali u nekoj bici. Nadali su se da će to predstavljati prelomni trenutak. Umesto toga, došlo je do ogromnih gubitaka".

Džonov bataljon je 27. septembra dobio naređenje da pređe čistinu i uputi se ka Šumi rudnika krede.

Ukopali su se preko puta Nemaca i bili dočekan brutalnom mitraljeskom vatrom.

U narednih sat vremena, Džon je nestao.

„Tu priča postaje zbunjujuća", objašnjava istraživačica Džoana Leg.

Njeno proučavanje Džonovih poslednjih kretanja objavljeno je 2016. godine u organizaciji Udruženja Zapadnog fronta.

 

 

Izvor i foto: Vijesti.me

Redakcija portal REFESTICON

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.