Sanjaju li androidi radnička prava? – SF roman o srpskoj stvarnosti

U izdanju Bookvar Magazina objavljen je novi roman Milana Aranđelovića Sanjaju li androidi radnička prava?. Kao i u prethodnim svojim djelima Labudoliki paunovi, Balada meda i krvi i U.S.A., i u najnovijem ostvarenju Aranđelović kombinuje satiru i naučnu fantastiku kako bi svojim specifičnim načinom pripovijedanja i humora, kroz bizarne situacije, likove i događaje dao kritiku srpskog savremenog društva.

Radnja romana smještena je u 2268. godini u kojoj su se nad Zemljom nadvili bioblačni korovi koji prodiru kroz sve pore žive i nežive materije i uništavaju je. Privilegovane elite bogatih ljudi okupljaju se u gradskim enklavama koje se od korova štite moćnim fentilatorima, dok su siromašni strojevi prepušteni na milost i nemilost zelenoj pretnji i osuđeni na brzo rđanje i kraj. Ipak, strojevima je priznato pravo glasa, ali ne i pravo na platu.

Plata im ionako nije potrebna jer energiju pune na Veliku Strojarnicu i sanjaju o Velikom Ulogu nakon prestanka svih funkcija. Ostale potrebe strojevi rešavaju prodajom svojih dragocenih zuba, te su vremenom svi oni postali bezubi. Sve ovo su im omogućili političari koje su strojevi svojim glasanjem i doveli na vlast.

U takvom Beogradu, do granice pucanja podijeljenom na privilegovanu elitu ljudi i bezubih strojeva, plaćeni ubica Šeri Načet, od nepoznatog poslodavca dobija zadatak da liši života tajanstvenog slikara i otuđi njegovo poslednje djelo Kosovka djevojka. Čim se dokopao slike Načet se našao u vrtlogu sukoba najmoćnijih gradskih sila – Gradskog saobraćajnog preduzeća i Strojevske pravoslavne crkve.

Da bi otkrio misteriju slike Kosovka djevojka i spasao svoju glavu, Načet udružuje svoje snage sa haktivnom Lazarom Hrebeljanović, sirijskom izbeglicom iz Beograda na vodi. Tom prilikom oni putuju kroz jedan sasvim neobičan Beograd, Beograd levitirajućih kocki na trgovima, Skadarlije u kojoj se susreću i Marko Kraljević i Živka ministarka, ali i Veselin Gorčinović, ta siva eminencija gradskih dešavanja. Tu su i pobunjeni hipstroji, leteće gondole, napušteni metro, muzička krstača na Pravoslaviji, Miloševićeve bebe, Djeca noći, dinosaurus Fifi, Miroljub Petrović i razne druge čudne stvari i nemoguća bića.

Naslovnicu romana ilustrovao je popularni strip crtač Aleksa Gajić.

Milan Aranđelović (1981) je pisac, novinar, književni kritičar, satiričar i urednik web magazina Bookvar. Autor je romana Labudoliki paunovi moraju umreti (2015), Balada meda i krvi (2016), U.S.A. (2019), Sanjaju li androidi radnička prava? (2021), urednik zbirki priča Imam nešto da ti kažem i Pismo za Estabana i druge priče. Saradnik je brojnih časopisa i portala.                                               

                                                                                                                         

Izvor i foto: art-anima.com                                                                                                    

Tekst objavila: Sanida Kajević                                                                                                                          

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.