Benini: Spekulativna fikcija je sjajan prostor za promišljanje našeg svijeta (audio)
Živimo u svijetu koji je sve bliži spekulativnom i ono što je nekada izgledalo kao naučna fantastika danas je potpuno normalno i uobičajeno, zato je spekulativna fikcija sve popularniji kniževni žanr, kazala je za Bestseler Refesticon hrvatska književnica i prevoditeljica, Milena Benini.
Gostujući u emisiji Bestseler Refesticon, Radija Bijelo Polje, Benini je kazala da spekulativna fikcija dobar prostor za promišljanje našeg svijeta.
“Baš zato što je nestvarna, može se zamisliti mnogo toga što u stvarnosti ne postoji ili nije postojalo – i u tom smislu uvijek je plodno polje za subverziju. Spekulativna fikcija najviše služi tome da govorimo o tome gdje smo sada, ovog časa, ali i o tome kako će se stvari u budućnosti odvijati”, kazala je Benini.
Za nju je spekulativna fikcija, kako ističe, način razmišljanja.
“Ja sam odrastala čitajući spekulativnu fikciju i sada kada treba da smislim priču meni prvo na pamet padnu zmajevi i svemirski brodovi, a tek nešto drugo. Mnogo sam čitala sam Artura Klarka, Ursulu Legvin, a u ogromnoj mjeri i Majkla Vudkoka, koji je potpuno promijenio lice fantastike i koji mi je zapravo otvorio vrata nekih drugih svjetova. Tako da je sada spekulativna fikcija način na koji moj mozak funkcioniše”, ispričala je Benini, višesturuko nagrađivana književnica, urednica i prevoditeljica.
Benini je strastvena obožavateljka spekulativne fikcije, četverostruka dobitnica SFere, najveće i najstarije žanrovske nagrade u Hrvatskoj, a prva priča objavljena joj je u kultnom časopisu “Sirius” kada je imala samo 14 godina. Međutim, od tada pa do danas, kada je riječ o temama o kojima piše, nije se mnogo promijenilo.
“Pitanje porodičnih i međusobnih odnosa , pitanje identiteta, kako se osjećamo i kako se prepoznajemo kao ljudi, vanzemaljci, kako doznajemo i otkrivamo da jesmo nešto, u fokusu je onoga što ja pišem i stvaram. I to se zapravo i nije promijenilo svih ovih godina, samo je način izražavanja i stil pisanja postao drugačiji, što je i prirodno”, rekla je ova hrvatska književnica.
Prisjećajući se svoje prve objavljene priče, Benini je istakla da je časopis “Sirius” imao veliki uticaj na razvoj fantatsike, ali i na nju kao književnog stvaraoca.
“Hrvatski časopis “Sirius” je imao ogroman uticaj na razvoj fantatsike, jer je pružio mogućnost ljudima da objavljuju i da čitaju i to ne samo klasike, već i nova djela, koja su se u tim trenucima pojavljivala i unosila promjene. Takođe, ključnu ulogu u tom razvoju fantatsične književnosti imao je i Krsto Mažuranić, mislim da bez njega neke stvari sigurno ne bi izgledale ovako kao što izgledaju danas, a vjerujem da sam mu ne samo ja, već i veliki broj ljudi, zahvalni za sve ono čemu nas je naučio”, podvukla je ona.
Iako je dosta uspjeha Benini imala sa klasičnom trilogijom epske fantastike “Svećenica mjeseca”, najnoviji roman ove hrvatske književnice “Mletački soko” čista je naučna fantastika.
“Radi se o relativno bliskoj budućnosti u kojoj postoji jedna vrsta regionalne Evrope, a u kojoj je društveno raslojavanje uznapredovalo, tako da je vrlo oštra podjela između onih koji imaju i koji nemaju, onda se tu upliću I druga pitanja, a postoji i ljubavna priča. Sam koncept tog svijeta je fantastičan, u njemu Venecija ne postoji, već je zamijenjena otokom koji postaje jedan legalni ili polulegalni svijet migrantskih stanovnika, koji pokušavaju da prežive”, ispričala je autorka romana “Mletački soko”.
Ona je istakla da je upravo i taj najnoviji roman jasan pokazatelj da u svojim djelima govori o vrlo realnim i mogućim stvarima, samo što ih zavija u to ruho spekulativne fikcije.
Serijal emisija Bestseler Refesticon emituje se u susret VII Regionalnom festivalu fantastične književnosti REFESTICON
Autorka: Sanja Čujović
Foto:vecernji.hr, voxfeminae.net
Tonska realizacija i audio obrada: Sanida Kajević
