twitter

Zbirka “Ilirsko kraljevstvo” još jedno svjedočanstvo o povezanosti balkanskog naroda

Zbirka kratkih priča “Ilirsko kraljevstvo”, objavljena u okviru VIII Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON, promovisana je danas online, putem ZOOM aplikacije.

Od ukupno 37 pristiglih priča iz cijelog regiona, stručni žiri u sastavu Adnadin Jašarević (Zenica), Blaga Žurić (Bijelo Polje), Mirko Grdinić (Pazin), Danijela Vulićević (Aranđelovac) i Kemal Musić (Bijelo Polje), odabrao je 25, koje su svojim kvalitetom zavrijedile da se nađu u ovogodišnjoj zbirci epske i naučne fantastike. 

Urednik izdanja i osnivača festival REFESTICON, Dragić Rabrenović, kazao je tokom današnje promocije da je riječ o još jednom jako kvalitetnom festivalskom izdanju, u kojem su se našle priče istaknutih pisaca, ali i onih autora čije priče su po prvi put objavljene u refestikonskoj zbirci. 

“Uprkos složenoj epidemiološkoj situaciji našli smo način da predstavimo zbirku “Ilirsko kraljevstvo”, koja je još jednom potvrdila da je mnogo toga što povezuje ljude sa Balkana. Riječ je zaista o kvalitetnoj zbirci, koja sadrži priče autora iz Njemačke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i naravno Crne Gore. Iako je tema tema jedinstvena i vezuje se za Ilire-narod koji je nastanjivao prostore Balkana, priče su različite, imamo epske, ali i one sa motivima naučne fantastike, pa čak i one sa djelovma detektivskog žanra. Upravo ta raznolikost priča čini ovu zbirku još vrednijom, a posebno je važno to što su autori kroz ove priče javnosti približili istoriju, kulturu i običaje Ilira, koji nas i dan danas povezuju“, istakao je Rabrenović. 

Na važnost i kvalitet refestikonske zbirke „Ilirsko kraljevstvo“, ukazao je i književnik Kemal Musić, ujedno i član žirija. 

„Ziasta sam uživao čitajući prispjele priče i nije bilo lako odabrati one najbolje. Na kraju, ponosan sam što smo dobili jedno ovakvo djelo, koje će, uvejren sam, pronaći put do čitaoca“, naglasio je Musić.  

On je rekao da seovo djelo može posmatrati kao roman o Ilirima, a ujedno se i svaka priča može doživjeti kao posebna cjelina. 

Musić se osvrnuo i na nekoliko priča, koje su, kako je kazao, posebno izazvale njegovu pažnju. 

Jedna od njih je i „Drakon i dracena“, autorke Milene Stojanović. 

„Priča ima veoma snažnu konstrukciju i skoro da nema praznog hoda, ispunjava sve uslove konkursom tražene. Protkana je i realističnim motivima, a posebno se ističe taj odnos brata i sestre i njiova zajednička moć“, kazao je Musić. 

I „Risanski biser“, Tatjane Milivojčević, ostavio je utisak na ovog bjelopoljskog književnika i kulturnog pregaoca. 

„I u ovoj priči, kao i u većini, Risan je u centru pažnje. Misterioznost tog Teutinog blaga je i ovdje istaknuta, puna je bajkovitosti i nadrealizma, što joj dače poseban pečat“, naveo je Musić.

 Pozitivnu kritiku imao je i kada je riječ o „Teutinim visokoletačima“, Ivana Nešića. 

„Kroz stravične slike profesora koji preživljava muke zbog Teutinog zlatnog broša, ispirčana je zapravo socijalna priča o studentu koji ne može da se školuje znog nedostatka finansijskih sredtva, tako da pored fantastike, imamo i socijalnu priču“, pojasnio je jedan od članova žirija za ovogodišnju zbirku. 

Musićevu pažnju posebno je privukla priča osnivača REFESTICON-a, Dragića Rabrenovića, Atrope Belladona. 

„Na sjajan način Rabrenović je povezao fantastično i realistično. Uspio je da napravi kopču sa prošlošću, ujedno flertujući sa aktuelnim dešavanjima, odnosno umiješanošću crkve u politiku. A posebno su me oduševile asocijacije da se umjetnost rađa u krvi“, naglasio je on. 

„Liri, Sloboda“, Alme Zornić,našla se takođe među omiljenim Musećevim pričama. 

„Veoma lijepa priča koju virijedi pročitati i koja će, uvejeren sam, oduževiti čitaoce“, rekao je Musić. 

Osvrnuo se i na priču „Iris“ crnogorskog stvaraoca, Dragana Popadića, ističući da i u njegovoj priči imamo odličan spoj fantastičnog i realnog. 

Ispričane muke pisca u priči „Sok od nara“, Danijele Vulićević, privukle su pažnju Musića. 

„U ovoj priči se zbilja vidi koliko pisac mora da uloži samoga sebe, to su zapravo piščeve nedoumice“, naveo je on. 

Na kraju, Musić poručuje: „Pisci su svemoćni, oni mogu sve i vjerujem da će se ova knjiga sa zadovoljstvom čitati“. 

Na današnjoj online promociji, svoju priču „Liri, Sloboda“, predstavila je i Alma Zornić iz Sarajeva, koja je istakla da je to priča o slobodi jednog naroda, slobodi trojice braće, o našim precima, odnosno o nama. 

„Predstavlja putovanje kroz vrijeme, ali je priča o zločinu na Vrandeku. Sa jedne strane imamo Ilire koji dolaze iz prošlosti, a sa druge detektiva koji iz sadašnjosti odlazi u budćnost. Ovo je priča o slobodi, krvi, sama tema je zajednička, pa je i ova priča. Tri brata - ista krv, ista zemlja. Iliri su bili slobodan narod, koji je srčano branio svoju teritoriju, a čini mi se da smo i mi danas takvi. Ujedno, ovo je moderna, detektivska priča, ima dosta i realizma, ali ima i bosanskog humora“, kazala je Zornjić. 

“Vjekovi prolaze, ali neke stvari ostaju iste“ tako Dragan Popadić započinje predstavljanje svoje priče „Iris“, one o ljubavi i to zabranjene. 

„Ja sam htio da napišem ljubavnu priču, ona koja se ponavlja vjekovima, a dešava se u doba drevnih Ilira, u Risnu. Dvoje mladih se zaljubljuju, a roditelji, u želji da pomognu, urade suprtono. Otac je obećao ćerku sinu od kralja, a njih dvoje, saznavši za to, bježe u planinu, a potom i u pećinu. Odjednom, nalaze se na magistralnom putu, a tada ih pregazi hladnjača. Policija radi uviđaj, ne mogu da utvrde identitet, a labaratorijskom analizom udtvrđuje se da su uzorci stari i na hiljade godina“, ispričao je Popadić. 

Kazao je i da mu je ovo jedna od omiljenih priča, iako je bio zastupljen gotovo svim refestikonskim zbirkama. 

„Naši preci su imali osjećanja kao i mi, a na kraju, ljubav je najvažnija na ovoj planeti, to je i krajnja poruka ne samo ove, već svih priča“, naveo je Popadić. 

Ljubav je i u fokusu priče „Sok od nara“, Danijele Vulićević, ali ona višestruka, ne samo između muškarca i žene, već i prema otadžbini, pisca prema pisanju i njegovoj potreba da tu ljubav zaštiti i od ilirske kraljice Teute. 

„Počela sam da pišem priču o harmoniji, ali se Teuta poigrala sa mojim računarom, jer nije moga da prihvati da nije glavna junjakinja. Tako da su se u njoj na kraju našli – Teuta, Harmonija, njena sluškinja, njen dečko, koji je i zmaj. Oni su junaci moje priče koja nosi poruku da su pisci moćni, a kada zaronimo u bogatu riznicu prošlosti i oslonimo se na ono što su nam preci ostavili shvatimo koliko smo jaki i bogati“, kazala je Vulićević, koja i bila i članica žirija, dodajući da je književnost čaraobna, kao i fantastika. 

U zbirci „Ilirsko kraljevstvo“ našla se i priča „Kosti svoje daj samelji prije nego ih izviješ“, Srebrenke Peregrin. 

„U mojoj priči ilirska kraljica će stradati od svoje sunarodkinje, ali, uprkos tome, ovo je priča o razumijevanju dviju žena, koje su se našle u ulogama koje nijesu uobičajne za nježniji pol. Dakle, zastupala sam donekle taj feministički pristup, na zanimljiv način prikazala odnos suparnica, ali i odnos brata i sestre“, navela je Peregrin. 

Po prvi put u refestikonskoj zbirci našla se i priča Lazara Vukovića, „Gujin beleg“. 

„Prilikom istraživanja učio sam da su Iliri vjerovali u dva božanstva - sunce i zmiju. Odlučio sam da pratim taj kult zmije, jer je mnogi vezuju za loš znak, ali ona može predstavljati i život, a ne samo smrt. Radnja se odvija u ne baš sjajanoj budućnosti, radi se o roditeljima koji svoje bolesno dijete odvode na liječenje tamo gdje je priroda uništena i gdje ne postoji civilizacija koju poznajemo“, ispričao je Vuković. 

I ove godine objavljena je priča „Drakon i darcena“ Milene Stojanović. 

„Svi nastajemo od iste stvari, pa su i tako u mojoj priči dva broda napravljena od istog drveta, a njihovo magijsko svojstvo je to što kada plove zajedno, mogu sve. Ovo je već šesta zbirka u kojoj je moja priča, ali je ovo tema koja mi je najzanimljivija. U njoj ujedinjeni brodovi spasavaju Ilire, a i mi smo snažni kao ti brodovi, vjerni i moćni. Dracena je u ovom slučaju zmija, a Dracon prvorđeni zmaj“, rekla je Stojanović, posebno istučići povezanost sa majkama. 

Iz budućnosti u prošlost putuju i likovi u priči „Skok u novi početak“ Tamare Berger, koja je takođe puna feminističkih stavova. 

„Žene su i kao pisci i kao likovi u fantastičnoj književnosti premalo zastupljene. Zato sam pisala sa ciljem da inspirišem mlade žene, koje nemaju hrabrosti da pokušaju da se iskažu u tom smislu. Dakle, glavni motiv u mojoj priči je ženska solidarnost“, istakla je Berger. 

Novo ime, kada je riječ o zbirkama objevljenim u okviru festivala REFESTICON, je i Danijel Haman iz Osijeka, čija priča nosi naziv „Teutina ostavština“. 

„Teuta se sporadično spominje u mojoj priči, a mjesto radnje je Dalmacija - Vulkanski otok. Dvojica prijatelja odlučuju jedriti, a spletom okolnosti odlaze na otok na kojem se nalazi trđava o kojoj postoji legenda koja se vezuje za Teutu. Priča ima fantastične i elemente horora, a posebno su zanimljivi duhovi iz prošlosti koji porganjaju sve nas“, rekao je Haman, ne želeći da otkriva više detalja. 

Mirko Tomić donosi priču „Illyricos Penetrare Captivus“ o mladiću sa ilirskih prostra koji odlazi u ropstvo. 

„Iliri kao plemena su bili ljudi koji su iznad svega cijenili slobodu,. Ovom pričom sam pokušao da objasnim njihov način života, a posebno to kako je nekome kada izgubi ono što najviše cijeni, a to je slobodu“, naveo je mladi književnik. 

U zbirci „Ilirsko kraljevstvo“ našla se i priča Miloša Petrika „Besmrtna“. 

„Teuta je jedan od likova u priči, koja je na neki način besmrtna, jer je se i sada sjećamo. Besmrtnost je ono što joj obećavaju posjetioci iz naše budućnosti“, rekao je Petrik. 

Petra Rapaić iz Novog Sada za ovogodišnju zbirku napisala je priču „Dracenski sporazum“, povezujući Ilire i zmajeve.

„Osnivač ilirskih plemena je Ilirije-Ilirios, a ispalo je da su svi njegovi potomci zamjevi, ili ljudi koji ne mogu da se preobrate u zmajeve, ili zamjevi koji ne mogu da se preobrate u ljude. Kroz priču su protkane porodične veze, a govori se o Ilirima kao velikom skupu plemena na Balkanu, koji sporazum prave kako bi pobijedili Rimljane“, kazala je ona predstvaljajući svoju priču. 

Priču o ilirskoj kraljici Teuti napisala je i crnogorska književnica Svetlana Čabarkapa. 

„To je nešto što mi je bilo poznato iz djetinjstva, jer sam se kao djevojčica srela sa legendom o kraljici Teuti. Ona je u mojoj priči djevojčica čiji je otac ribar, a majka travarka, biljarka. Postaće kraljica, a to će se naslutiti kada joj se kosa uplete u ribarsku mrežu. Priča je građena sa magijskim elementima i elementima legende. Mi smo nasljednici tih civilizacija“, istakla je Čabarkapa. 

Priču „Srce planine“ je na online promociji, održanoj putem ZOOM aplikacije, predstavio i Goran Ćurčić, čije su priče više puta objavljivane u okviru REFESTICON-a. 

„Povezao sam tri stvari-ilirsku kraljicu, zmaja i Igru prijestola. Objedinio sam cijeli prostor na kojem su živjeli Iliri, a zmaj će biti taj koji će imati glavnu ulogu u Teutinoj pobjedi, on je simbol novog početka“, kazao je Ćurčić.                                                      

 

                    

                                                                                                       

Autorka: Sanja Dulović                                                                     

Foto: Vladimir Jelić                                                                                         

Tekst ibjavila: Sanida Kajević