twitter

Osnivač REFESTICON-a za Gimnazijalac govorio o književnosti, čitanju, pisanju i festivalu

Dragić Rabrenović dao je intervju za novi broj "Gimnazijalca", koji je upravo izašao iz štampe. On je odgovorio na pitanja odgovornog urednika Radoja Femića o književnosti, fantastici i festivalu čije se osmo izdanje priprema u Bijelom Polju.

Kao pisac i organizator festivala govorio je važanosti čitanja i potrebi uključivanja mladih u društveni život i realizaciju sličnih manifestacija iz oblasti kulture. U nastavku u cijelosti prenosimo tekst objavljen u listu učenika i profesora Gimnazije "Miloje Dobrašinović".

 

Poštovani Radivoje, dragi gimnazijalci,

Veoma mi je drago što postoje mladi ljudi koji su kreativni i zainteresovani za novinarstvo i književnost.

U potpunosti podržavam ideju školskih novina i možda u narednom periodu možemo da napravimo saradnju da

neke od učenika čiji su radovi objavljeni (poezija ili proza) uključimo i u promotivne aktivnosti festivala.

Ono što mi pada na pamet jeste i saradnja na portalu www.refesticon.com, ako ima zainteresovanih učenika.

Inače ideja koju nastojimo pomoću festivala da sprovedemo jeste podrška mladim stvaraocima, afirmacija umjetnika iz Bijelog Polja i Crne Gore.

Između ostalog je važno istaći da je i nama vaša podrška značajna i da ovakvi festivali postoje, opstaju i ostaju mladim entuzijastima.

Naime, prva evropska konvencija fantastike održana je još 1972. godine u Trstu i od tada se svake godine održava u drugoj državi.

Mi smo ponosni na činjenicu da je REFESTICON član Evropskog udruženja naučne fantastike, kao jedini festival iz Crne Gore

i da ravnopravno učestvujemo u odlukama na evropskom nivou.

Zbog toga upućujemo poziv svim mladim stvaraocima da nam se pridruže, kako bi i sadržaji koje imamo u Bijelom Polju bili kvalitetniji i kako bi imali one programe koji interesuju naše mlade sugrađane.

          1. Zašto treba čitati i naravno po Vama zašto je dobro pisati i stvarati?

Uvijek je dobro čitati. Najbolje je ako je to kvalitetna književnost, ali mladi mogu da čitaju i stripove, zabavne ili motivacione sadržaje.

Čitanje oplemenjuje, edukuje, proširuje vidike, angažuje maštu i otvara nove svjetove. Zbog toga je neophodno da i danas, za vrijeme dominacije vizuelnih medija, u eri interneta i ekrana na dodir, imamo komunikaciju sa knjigom.

Sa druge strane nijesu svi ljubitelji čitanja opredjeljeni da budu pisci. Ali, ukoliko se primjeti potencijal i sklonost prema poeziji ili prozi, dobro je da se mladi ljudi posvete tom umjetničkom izrazu kako bi iskazali emocije, zapažanja, misli. Bilo koji vid stvaralaštva je značajan za čovjeka jer se tako razlikujemo od ostalih životinja. Uostalom šta je čovjek do Homo ludens, biće koje se igra, ta igra i kreacija treba da su uvijek prisutni.

          2. Da li u ovoj novonastaloj situaciji upravo fantastika može biti put iz bezizlazne dosade i monotonije, koju svijet nameće, ako je već u svijetu knjige kako znamo, ljepše?

Ako je u svijetu knjige ljepše, nego što je to svijet koji smo stvorili i u kome živimo, onda je fantastika pravi put. U svijetu fantazije, mašte, imaginacije, nema dosade i monotonije.

Književna fantastika nam je ponudila hilljade svijetova, od Žil Vernovog, preko Tolkinovog, do onoga koji je stvorio Džorž RR Martin. Poznato je da su u književnosti decenijama unazad najavljeni izumi koje danas koristimo poput mobilnih telefona, letilica, podmornica. Ruski književnik Odojevski je još 1835. godine pisao o internetu, kontroli vremenskih prilika i svemirskim putovanjima u futurističkom romanu ''4338. godina: Petrerburška pisma''. Takođe, u djelima fantastike su davno opisani različiti politički sistemi i društvena uređenja, počev od Ratova zvijezda, do onih u kojima smo svi pod kontrolom, poput Orvelovog romana ''1984''. Da ne govorimo o temama kao što su virusi, putovanje kroz vrijeme, singularitet, kloniranje, nano tehnologije i drugim sa kojima se već susrećemo ili nas očekuju u budućnosti.

 
 

          3.Šta biste poručili Gimnazijalcima, i kako biste preporučili festival fantastične književnosti, kako bi oni koji možda nijesu imali prilike da pročitaju neku knjigu u izdanju istog, shvatili šta je u pitanju?

Gimnazijalcima i svim mladim ljudima u našem gradu preporučujem specijalizovani veb portal www.refesticon.com posvećen književnosti, filmu, stripu, video igrama, dakle svemu što ima veze sa fantastikom. Tu mogu saznati novosti iz Crne Gore, regiona i svijeta, pronaći razgovore sa istaknutim književnicima, ali i elektronska izdanja festivalskih zbirki. Kada se upoznaju sa onim što radimo od 2013. godine siguran sam da će ih zainteresovati da budu dio festivala. Naime, Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON je prvi i jedini ove vrste u Crnoj Gori. Sa partnerima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Makedonije formirali smo mrežu festivala i konvencija fantastike. Naš cilj je doprinos očuvanju kulturne baštine kroz teme koje se mogu obrađivati u književnosti. Nastojimo da upoznamo region sa našim istaknutim piscima i istovremeno afirmišemo nove autore. Programi koje tokom festivala građani mogu da vide osim književnih imaju i sadržaje iz likovne i muzičke umjetnosti, edukativne radionice, okrugle stolove i obilaske kulturno-istorijskih znamenitosti.

A da bi se mladi zainteresovali da pročitaju neku od objavljenih zbirki izdvojićemo činjenicu da su u njima objavljene priče najpoznatijih autora iz cijelog regiona, da su teme uvijek povezane sa Crnom Gorom, da su u pitanju podžanrovi naučne fantastike ili epske fantastike, fantazija i horora, sa glavnim likovima koji su smješteni u prošlost, sadašnjost ili budućnost.  

          4. Da li mislite da u našem gradu postoji neki novi Ratković, neko ko će uspjeti da svoje ime upiše u sami vrh naše književnosti? Ili se mi nalazimo u izvjesnom Nevidbogu?

Duboko sam uvjeren u to da je Bijelo Polje specifična sredina koja ima talente u mnogim oblastima, pa tako i u književnosti. Samo je potrebno da im se obezbjede uslovi za razvoj tih predispozicija i uspjeh. Zbog toga smo i pokrenuli festival kako bi ova sredina iznjedrila što više uspješnih stvaralaca. Ponosni smo na to da već u sedam zbirki imamo priče od 27 autora iz Crne Gore, a da smo u prvoj zbirci za učenike simboličnog naziva ''Zmajevi dolaze'' objavili 40 odličnih priča. Zbog toga sve ovo i radimo kako bi se mladi uključili, podstakli da stvaraju jer smo uvjereni da se i među onima koji će pročitati ovaj tekst krije pisac po kome će bar jednu ulicu nazvati njegovim imenom.

           5. Čovjek koji piše dobro, ne piše kako se piše, već kako on piše? Leži li možda u tome tajna fantastične književnosti?

Njegoš piše: ''Tajna čojku, čovjek je najviša''. Tu se krije i tajna umjetnosti, pa i fantastične književnosti. Svaki čovjek ima svoje viđenje, stil, i način izražavanja. Takođe, svaki čovjek krije tajnu o kojoj može nastiti i priča. Potrebno je dokučiti taj mikrokosmos i odgonetnuti bar djelić i iz tog fragmenta stvoriti kopletnu sliku. Međutim, prije svega je neophodno učiti kako se piše, da bi se postigla originalnost i pisalo dobro. Kada autor dobro piše, da to zadovoljava standarde književnosti, onda može da se poigrava i nadahnuće iskoristi za djelo koje će imati elemente fantastike.    

          6. Svjesni smo da danas više ljudi piše nego što donekle čita, s toga nas interesuje šta mislite o književnosti 21. vijeka, i naravno poruka mladim piscima?

Profesor Zoran Živković, trenutno najprevođeniji pisac u Srbiji, dobitnik svjetske nagrade za fantastičnu književnost i naše nagrade Zlatni zmaj, ima običaj da kaže da se pisac ne postaje prije pedesete godine, i dodaje da bi postali pisac neophodno je što više čitati, posebno klasike poput Dostojevskog. Iako ja ne bih oraničavao godine, složio bih se sa tim da je neophodno čitanje, bez obzira koliko imate talenta ili vam se čini da ga imate. Svjedoci smo da se mnoge navike mijenjaju, te da neke rutine nijesu iste kod svih generacija, ali ipak je veći broj onih koji zaista čitaju, bilo da je riječ o štampanom ili online formatu. Nemoguće je bez treninga da postanete Ronaldo ili Đoković, takav je slučaj i ako ne čitamo istaknute književnike. Kao trening učenicima srednjih škola savjetujem da pročitaju neko od festivalskih izdanja dostupno na pomenutom sajtu, a nakon toga i da napišu priču na temu Ilirske legende i učestvuju u našem konkursu jer je produžen rok do daljnjeg zbog trenutne situacije. Možda tako stvore priču koja će biti objavljena i tako dobiju novi podstrek da se i u budućnosti bave pisanjem.

 

Priredio Radivoje Femić                                                                                                                                      

(PREUZETO UZ SAGLASNOST REDAKCIJE LISTA)                                                                                                                    

Redakcije portala RBP i REFESTICON                                                                      

Tekst objavila: Sanida Kajević    

 

       

 

 
                                                               

 

 

 

 
 

 

zbirka

 

  

zmajevi dolaze baner 2019