twitter

Ćamil Sijarić - pripovjedač malih ljudskih sudbina u velikim istorijskim zbivanjima (video)

Povodom navršavanja 30 godina od smrti istaknutog književnika i novinara bivše Jugoslavije, Ćamila Sijarića, sinoć je u Kući Rista Ratkovića održano književno veče „Između čovjeka i neba“.

Događaj je ujedno i svojevrsni omaž Sijariću, kojim su organizatori,Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje i JU Ratkovićeve večeri poezije, nove generacije upoznali sa višedecenijskim stvaralaštvom ovog vrsnog pripovjedača i romanopisca.

O životu i stvaralaštvu velikog književnika, Bjelopoljca, rođenog u selu Šipovice, Sandžaklije, večeras je govorio direktor JU Ratkovićeve večer poezije, Kemal Musić, koji je istakao da je cijeli Siajrićev opus vezan za Bihor i Bihorce.

“Sugeriše na prapostojanje i postojanje malog, običnog bihorskog čovjeka. Upozorava na pretke i potomke. Na ćudi ljudske. I na ćudi planine”, kazao je Musić.

On je rekao da se djelo Ćamila Sijarića skoro uvijek kreće između čovjeka i neba, kako je i naslovljen program.

“Možda zbog toga što se razdaljina između živih i mrtvih često podudara sa jednostavnom nemogućnošću postojanja i nemogućom postojanošću jednostavnosti. Njegovo djelo živi u znaku neprestanog preispitivanja paradoksalnosti prošlih vremena, bivših ljudi i vjerovanja”, naveo je Musić.

O Ćamilovim pripovjetkama, objavljenim u knjizi ''Priče iz hiljadu i jedne noći'', u izdanju Radija Bijelo Polje, sinoć je govorio direktor te medijske kuće, Dragić Rabrenović.

Rabrenović je istakao da je malo ko, kao Sijarić, poznavao ljudsku dušu, bol, patnju, ljubav i to za domom, za zemljom, voljenom osobom, za izgubljenom mladošću.

“Obično se kaže da pisci pišu o onome što najbolje znaju, iako onda nikada ne bi nastala neka od najvećih djela da je tako. Ali Ćamil je o onome što je pisao znao sve. O zavičaju, porijeklu, o čovjeku, o tome koliko je mali pred prirodom. Znao je da stvara o realnosti i dobro je poznavao duhovni svijet”, rekao je Rabrenović.

On je posebno naglasio i to da je Sijarić, poput svjetski poznatih pisaca svog vremena, imao prozna djela sa motivima fantatsike, koja su i sabrana u pomenutoj zbirci ''Priče iz hiljadu i jedne noći''.

“Ćamil veoma vješto pripovijeda o stvarnim događajima, ljudima, mjestma, sudbinama, dajući im osobine, karakteristike, koje se graniče sa herojskim, mitskim, nadljudskim – danas bi rekli superherojskim, stavljajući ih u prošle svjetove, preplićući u svojevrsnom transrealizmu san i javu. Tako se pojavljuju priče u kojima pronalazimo alternativnu istoriju – Bijeli anđeo, bezvremene prostore – Sat, borbu života i smrti – Rimski prsten, a uočaamo i mitske događaje, sa horor elementima, sa psihološkim dramama, koje nas iz realnog uvode u svijet mističnog, čarobog, fiktivnof, nadrealnog, bajkovitog”, ispričao je Rabrenović, koji je i sam pisac fantatsičnih priča.

Rabrenović je kazao i da je Sijarić, kao i Ratković i Bulatović, internacionalni pisac.

“Njemu je njegiva sredina bila cijeli svijet, a on je bio građanin svijeta. Kosmopilt koji se sjećao I vraćao svom kraju, obali Lima. Bio je majstor proze i evo nakon 30 godina njegove smrti svjesni smo da nam je ostavio djela koja su ga nadživjela, ali i zbog kojih on nikada ne umire”, poručio je direktor Radija Bijelo Polje.

Kako je sinoć najavio, na talasima Radija Bijelo Polje biće emitovan serijal posvećen djelu Ćamila Sijarića.

“Naši novinari i saradnici pripremaju audio izdanja pripovjedaka iz zbirke “Priče iz hiljadu i jedne noći” i očekujemo da krenemo sa emitovanje početkom naredne godine”, saopštio je Rabrenović.

Sinoć je predstavljen i roman ''Mojkovačka bitka'', čiji su izdavači Radio Bijelo Polje i Biblioteka Stevan Samardžić iz Pljevalja, o kome je govorila autorka predgovora, profesorica književnosti Marija Knežević.

Kako je kazala, kolektivno biće naroda jeste osa romana, odnosno njegovog epskog toka, a pojedinačna psihološka prelamanja učesnika osnovni su postulat modernog, psihološki iznijansiranig proznog izraza koji svemu daje ljepotu i vjerodostojnost.

“Narativni oslonac romana “Mojkovačka bitka”, kako se iz naslova može zaključiti, jeste sam istorijski događaj koji je uzet kao nesvakidašnji podzhvat, ali i kao nesumnjiva vrjednost sama po sebi i odnosu na sve drugo. Sve to “drugo” omogućava kontekst u kojem se pomenuta vrijednost ne samo ukorenjuje, već se taj doživljaj pojačava na račun vrijednosti, koje se žrtvuju onoj koja je važnija i koja ih jedino uslovljenom negacijom potvrđuje”, pojasnila je Knežević.

Ona je naglasila da u romanu “Mojkovačka bitka” postoje likovi koji simbolizuju život i njegove vrijednosti u najčistijem stanju.

“A istovremeno se ne dovode u pitanje ključne vrijednsoti samog istorijskog događaja, već se o njima na neočekivan način svjedoči”, dodala je autorka predgovora ovog romana.

Premijerno je predstavljena i studija prof. dr Dijane Hadžizukić ''Na margini – likovi u romanima Ćamila Sijarića'', u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije.

Hadžizukić je kazala da je Sijarić značajan pripovjedač malih ljudskih sudbina u velikim istorijskim zbivanjima, umjetnik koji je u svakom detalju znao pronaći motiv za priču.

“Tematsko-motivski su sve njegove priče vezane za rodni Sandžak, burna istorijska previranja ovog pograničnog prostora, težak život ljudi vezanih za zemlju i prirodu, koja u potpunosti određuje njihovo ponašanje i filozofiju, vjerovanja i folklore. Kako okrutna istorija i priroda utiču na širu društvenu zajednicu, tako surovi i kruti patrijarhalni zakoni određuju unutarporodične odnose, a sve zajedno sudbinu Sijarićevog čovjeka”, podvukla je Hadžizukić.

Najveći broj likova koje stvara Sijarić, kako je kazala Hadžizukić, na rubu su ili izvan centra društvene moći, u trenutku krize, nepodudarni sa samim sobom i sredinom, dijele istu tragičnu sudbinu.

Ipak, prema njenim riječima, u nekim Sijarićevim romanima ključnu poziciju imaju upravo žene.

“One pokreću fabulu, dominantne su, imaju svoje snove, nadu”, kazala je Hadžizukić.

Književno veče „Između čovjeka i neba” ujedno je i jedan u nizu događaja kojim je obilježeno 29 godina postojanja Radija Bijelo Polje.

Moderator programa bio je komunikolog Rafet Mulić, a poeziju je govorio profesor književnosti Radoman Čečović.

 

  

 

Autorka: Sanja Čujović

Foto i video: Vladimir Jelić