Nakon šest godina postojanja Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON uspio je da se pridruži evropskoj porodici festivala i konvencija fantastike i zvanično postane punopravan član Evropskog udruženja naučne fantastike (ESFS).
Iako je učešće na najvećoj evropskoj konvenciji fantastike prije šest godina izgledalo kao utopija, entuzijasti i vjerni ljubitelji fantastike, uz pomoć brojnih partnerskih festivala, uspjeli su REFESTICON da pozicioniraju kao jedan od boljih festivala u regionu, a već danas polako “ruše” granice regionalnog djelovanja.
Predstavljanje REFESTICON-a na 40. EUROCON-u veliki je iskorak za bjelopoljski festival, koji je za relativno kratak vremenski period uspio da stane rame uz rame sa konvencijama koje se održavaju po više decenija u državama poput Francuske, preko Irske do Rusije, istakao je jedan od utemeljivača REFESTICON-a, Dragić Rabrenović.
Gostujući u emisiji Bestseler Refesticon on je kazao da iako su se ove godine zvanično pridružili toj evropskoj porodici festivala, REFESTICON još prošle godine predstavljen na EUROCON-u i to zahvaljujući partnerima iz zagrebačke konvencije SFeraKon.
“Oni su prošle godine promovisali naš rad, entuzijazam i sve ono što smo uradili na polju fantastične književnosti, a zato smo posebno zahvalni Vanji Kranjčević, jednoj od organizatorki SFeraKon-a, koja je zapravo i članica Predsjedništva Evropskog udruženja naučne fantastike, koje je organizator i prvog EUROCON-a, održano 1972. A da su i već tada prepoznali kvalitet našeg REFESTICON-a najbolje govori to što su organizatori EUROCON-a elaborirali naš prijedlog za dobitnika glavne nagrade koja se dodjeljuje za književnost – Grand master fantastike, tako da je ta nagrada i pripala Zoranu Živkoviću, koji je ujedno i prvi dobitnik nagrade “Zlatni zmaj” koju mi dodjeljujemo na REFESTICON-u”, napomenuo je Rabrenović.
Govoreći o iskustvima sa 40. EUROCON-a on je kazao da je ovogodišnji naučno-fantastini skup okupio brojne predstavnike i organizatore francuskih i eropskih konvencija, ljubitelje fantastike iz cijelog svijeta i da je bila čast biti učesnik takvog skupa.
“Bila je to prilika da na jednom mjestu zajedno smiramo utiske, razmijenimo iskustva i znanja i naravno izaberemo teme kojima ćemo se baviti u narednom periodu. Takođe, donesena je odluka i o tome gdje će se održati naredne konvencije, tako da će se 41. EUROCON održati u Belfastu u Irskoj, a već smo izglasali i da se EUROCON 2020. održi u Rijeci i to pod nazivom Futuricon”, saopštio je jedan od utemeljivača bjelopoljskog REFESTICON-a.
Rabrenović je istakao i da je Crna Gora, odnosno Bijelo Polje, predloženo da bude domaćin i organizator EUROCON-a 2025. godine.
“Ziasta sam bio iznenađen, ali ujedno i jako ponosan i počastvovan. Nadam se da će se to tada stvoriti svi neophodni uslovi za organizaciju evropske naučne konvencije. Čini mi se da ni mi koji smo pokrenuli REFESTICON ni sada nijesmo svjesni zapravo koliko je to uspjeh za samo šest godina naći se i na tom evropskom polju fantastike i planirati dalju međunarodnu saradnju. Sigurno ćemo dati sve od sebe da nabavimo finansijska sredstva, dobijemo još veću institucionalnu podršku i da nadam se da ćemo uspijeti da ljubitelje fantastike iz svih krajeva svijeta okupimo u Bijelom Polju”.
Kako je naglasio Rabrenović za sveučesnike EUROCON-a predstavljanje REFESTICON-a bilo je pozitivno iznenađeno, naročito što je prošlo mnogo vremena od kada je neko iz Crne Gore učestvovao na evropskoj konvenciji fantastike.
“Nakon prezentacije našeg REFESTICON-a svi su se zainteresovali da posjete našu Crnu Goru i Bijelo Polje, da budu gosti našeg festivala i zapravo se direktno upoznaju sa onim što mi radimo. Odmah su izrazili i želju da nam pomognu u organizaciji festivala, tako da smo već uspostavili važne kontakte sa predstavnicima konvencija iz Italije, Belgije, Irske, Ukrajine, Ruminije i Litvanije. I sada osim te saradnje na regionalnom nivou, planiramo i ozbiljnije internacionalne aktivnosti u narednom periodu”, rekao je Rabrenović.
Dragić Rabrenović, kao organizator REFESTICON-a i kao predstavnik Crne Gore, na sjednici Skupštine Evropskog SF udruženja (ESFS) imao je priliku da glasa ne samo o tome gdje će se održati naredne konvencije, već da i kao jedan od 30 delegata razmatra kome će pripasti nagrade za književnost koje dodjeljuje ovo udruženje na godišnjem nivou.
“Ove godine nagradu Grand master fantastike dobio je književnik Klajn, ugledni francuski stvaralac, a posebno mi je drago što su naši prijatelji iz Hrvatske bili nagrađeni, pa je tako predstavnk Istrakona Davor Šišović nominovan za najboljeg promotera SF-a, a organizatori Rikona iz Rijeke Nela Dunato i Vladivoj Lisica, uspjeli su da se kandiduju za organizaciju Eurocona 2020 godine”, kazao je Rabrenović, podjećajući da je 40. EUROCON održan pod nazivom Nemo 2018, po liku kapetan Nemo i poznavaocima je jasno da se u gradu u kome je živio i stvarao Žil Vern izuzetno velika pažnja pridaje fantastičnoj književnosti.
Nakon šest godina postojanja RFESTICON je definitivno uspio da donekle ostavri svoju misiju, ostvari i učvrsti saradnju pisaca u regionu, afirmiše autori iz Crne Gore i populariše crnogorsku književnost i kulturu u državama u okruženju i na prostorima Jugoistočne Evrope.
“Sve to ne bi uspjeli bez naših prijatelja - Adnadina Jašarevića (Zenica), Davora Šišovića(Istrakon-Pazin), Mirka Grdinića(FFK-Pazin), Dragoljuba Igrošanca(Art-Anima-Beograd) i naših entuzijazista iz Bijelog Polja, koji su podržali pokretanje ove manifestacije posvećene fantastici, koja i danas predstavlja jedinu takve vrtse u Crnoj Gori. Bez tih ljudi, Lokalnog javnog emitera Radija Bijelo Polje kao organizatora, podrške Opštine, Ministarstva kulture i brojnih javnih ustanova, ne bi uspjeli da ostvarimo ovakav uspjeh i da zajedno sa drugim festivalima koji se održavaju u našem gradu, Bijelo Polje učinimo gradom kulture, knjige, suživota, tolerancije i mjestom u koje rado dolaze gosti iz cijelog svijeta”, zaključio je Rabrenović.
Utemeljivač REFESTICON-a istakao je da će ova manifetsacija posvećena fantastici nastaviti svoju misiju, a kako je najavio, ne samo u regionu, već i u Evropi, a početak toga je zapravo i objavljivanje izabranih priča iz festivalskih zbirki na engleskom jeziku.
Autorka: Sanja Čujović
Foto i video: Vladimir Jelić
