Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON ima za cilj ne samo da afirmiše i popularizuje fantatsiku kao žanr, već i da podstiče mlade ljude da čitaju, pišu i da se uključe u sva kulturna dešavanja, kazao je danas predsjednik Organizacionog odbora festivala, Dragić Rabrenović.

Predstavljajući REFESTICON i likovne i literarne konkurse, raspisane u okviru njega, Rabrenović je pozvao osnovce iz Njegnjeva da se pridruže ovoj fantatsičnoj svetkovini, koja će se od 6. do 9. juna po sedmi put održati u Bijelom Polju.

“Nama je cilj da vi budete dio festivala, ili kao stvaraoci ili kao učesnici, da zajedno kreiramo nove kulturne programe i sadržaje, ali i da zajednički radimo na promociji Bijelog Polja kao grada umjetnosti i kultre, grada pisane riječi i festivala, ali i na promociji bjelopoljske opštine kao turističke destinacije sa akcentom na Đalovića pećinu“, poručio je učenicima njegnjevske škole osnivač Refesticona, Dragić Rabrenović.

On je kazao da želi da mladi stvore neku priču, legendu, mit,  koju će za više destina godina pričati ljudi ovih krajeva.

„Ja znam da ste mnogo kreativni, da ste maštoviti, vaše stvaralaštvo ne poznaje granice. Sve teče, sve mijenja, a samo ostaje ono što zapišemo, zato i želimo da budete sa nama, da nam dajete ideje za festival i da jednog dana vi budete organizatori ove ili neke druge manifestacije“, istakao je Rabrenović tokom prezentacije.

Rabrenović  je podsjetio da je REFESTICON osnovan sa željom da promoviše i razvija fantastičnu književnost, ali da je iz godine u godinu širio i bogatio svoj program, kroz koji se danas prožima i likovna i muzička umjetnost.

„Sve ono što smo uradili do sada želimo da podijelimo sa vama mladima, da vas uključimo u sve ono što evo uspješno sprovodimo već sedmu godinu za redom. Želimo da mladima damo priliku da se druže sa priznatim piscima iz regiona, ali i šire. Znamo da je Bijelo Polje rasadnik talenata, zato nam je cilj da i dalje razvijamo i unapređjemo stvaralaštvo, što ove godine i pokušavamo konkrsom“Zmajevi dolaze“. Nadam se da ćemo imati sve više i više mladih stvaralaca“, podvukao je Rabrenović.

O značaju Regionalnog festivala fantatsične književnosti REFESTICON, ali i o važnosti čitanja i pisanja, djeci je danas govorio i bjelopoljski književnik, Slobodan Zoran Obradović.

„Svako čitanje je iskorak iz sebe, iz svog mjesta, to je jedno traganje, otkrivanje novih svjetova, tajni,a  svako čitanje vam daje mogućnost da sjutra budete još bolji učenici, studenti, intelektualci. Čitajući vi učite i o Kini, Englezima, Francuzima, Rusima, ali i eliminišete predrasude i mržnju iz sebe, kojom se odrasli ljudi truju“, kazao je djeci Obradović, poručujući im da uvijek nađu vremena za čitanje, te da će se onda iz toga izroditi i potreba za pisanjem.

Prezentaciji REFESTICONA, kao I promociji literarnih, likovnih i foto konkursa, koji su otvoreni do 10. maja, prisustvovali su i članovi Organizacionog odbora festivala, Vojislav Kljajević i Sanja Čujović.

Autorka: Sanja Čujović

Foto I video: Vladimir Jelić

Fantastična književnost nam omogućava putovanje u unutrašnjost ljudskog uma, u misteriozna područja nesvjesnog i traži odgovore na ključna pitanja života, poručila je danas profesorica maternjeg jezika i knjižvnosti, Milka Španjević, na prezentaciji REFESTICON-a u Gimnaziji "Miloje Dobrašinović".

U susretu sa fantatsikom, koja je neophodna ljudskom duhu, nastaje velika poezija, sjajna umjetnost, apsolutno oduševljenje, kazala je Španjević, poručujući mladima da stvaraju i da budu dio fantastične svetkovine u Bijelom Polju.

„Većina čudesnih pojava u fantastičnim pričama može se tumačiti kao specifična transformacija ljudskih želja da se pobijede siromaštvo, glad, bolest, mržnja... Sve ono što onemogućava bolji život, kako drevnog, tako i savremenog čovjeka, moglo je i može biti savladano fikcijom, odnosno uz pomoć fantazije“, pojasnila je Španjević.

Ona je rekla da to potvrđuje i ono što je kazao Maksim Gorki - „Svi mitovi i bajke kao da se završavaju mitom o Tantalu – Tantal stoji do guše u vodi, muči ga žeđ, ali ne može da je utoli“.

Profesorica maternjeg jezika i knjižvnosti napomenula je da da su vizije, snovi, halucinacija, nestavrna biće i događaji bili široko rasprostranjeni u mitu, folkloru, religiji i narodnoj književnosti, pa i ne čudi što se elementi fantatsike mogu naći u gotovo svim periodima i stilskim pravcima.

„Kao primjere možemo navesti Puškina, Gogolja, Kafku, Mopasana, Borhesa, Crnjanskog, Pekića, Pavića“, dodala je Španjević, ističući da književnost olakšava i uljepšava ljudsko postojanje, dovodi do spoznaje univerzanih istina i saznavanja života, a podstiče i razvoj najuzvišenijih duhovnih vrijendosti.

Na prezentaciji Regionalnog festivala fantatsične književnosti REFESTICON, koji će se po sedmi put od 6. do 9. juna održati u Bijelom Polju, govorio je i član Savjeta Radija Bijelo Polje i član Organizacionog odbora festival, doktor ruskog jezika i književnosti Blagoje Vujisić.

On je kazao gimnazijlcima da pisanje nije moguće bez čitanja, te da svi moraju da čitaju, ako žele jednog dana i da stvaraju.

„A jedino ako redovno pišete, možete biti bolje u tome, jer tako usavršavate svoj književni jezik i izraz. I ono što je jako važno da znate, nije bitan kvantitet, nego kvalitet onoga napisanog, jer kao što je rekao i Čehov „treba pisati da riječima bude tijesano, a mislima prostrano“, rekao je Vujisić.

Kako je dodao, neko je za poeziju rekao da je „pola istina, a pola sa neba pala“, a tako je i kada je u pitanju fantatsična književnost.

Vujisić je poručio mladima da posjećuju književne promocije, festivale kao što je REFESTICON,ali i da se  javljaju na konkurse, da stvaraju i budu kreativni.

Direktor Radija Bijelo Polje, osnivač REFESTICON-a, Dragić Rabrenović, u razgovoru sa učenicma Gimnazije „Miloje Dobrašinoć“, izrazio je uvjerenje da će u narednom periodu zajednički raditi na stvaranju još kvalitetnijeg i bogatijeg festivala fantastične književnosti.

“Nama je cilj da vi budete dio festivala, ili kao stvaraoci ili kao učesnici, da zajedno kreiramo nove kulturne programe i sadržaje, jer mladi danas moraju biti uključeni u kluturni život svog grada“, poručio je Rabrenović.

On je istakao da Bijelo Polje ima mnogo talentovanih mladih ljudi, te da oni treba da budu promoteri svog grada, države.

„Želimo da upravo vas, vaš talenat i kreativnost, predstavimo našim prijateljima i partnerima iz regiona, jer REFESTICON je bjelopoljski festival i akcenat mora biti na našim stvaraocima, jer smo tu da prvestveno  promovišemo i afirmišemo naše stvaraoce, kao i da im predstavimo ljepote i bogatstva našeg kraja“, rekao je Rabrenović.

O značaju književnosti za mlade, danas je govorila i učenica trećeg razreda Gimnazije „Miloje Dobrašinović“, Magdalena Smolović.

„U vremenu u kojem živimo, odnosno u vremenu tehnolgija, veoma je važno da razvijamo svijest o nekim drugačijim shvatanjima i životnim vrijednostima. Za nas mlade, nakorisnije je da te važne pouke potražimo u knjigama, književnim djelima, koja vape da nam otvore vrata nekog novog svijeta i da nas obogate novim saznanjima“, kazala je Magdalena.

Ona je istakla da fantatsika kao žanr postaje sve popularnija, jer daje i najviše slobode stvaraocu.

„A festival REFESTICON nam daje mogućnost da prikažemo svoju kreativnost, da se izrazimo kroz priču ili crtež i pokažemo koliko smo kreativni, domišljati“, navela je Magdalena.

Prezentaciji REFESTICONA, prisustvovali su i članovi Organizacionog odbora festivala, Vojislav Kljajević i Sanja Čujović, kao i profesorica Bojana Brajić, članica Savjeta Radija Bijelo Polje.

Autorka: Sanja Čujović

Foto I video: Vladimir Jelić

Živimo u svijetu  koji je sve bliži spekulativnom  i ono što je nekada izgledalo kao naučna fantastika danas je potpuno normalno i uobičajeno, zato je spekulativna fikcija sve popularniji kniževni žanr, kazala je za Bestseler Refesticon hrvatska književnica i prevoditeljica, Milena Benini.

Gostujući u emisiji Bestseler Refesticon, Radija Bijelo Polje, Benini je kazala da spekulativna fikcija dobar prostor za promišljanje našeg svijeta.

“Baš zato što je nestvarna, može se zamisliti mnogo toga što u stvarnosti ne postoji ili nije postojalo – i u tom smislu uvijek je plodno polje za subverziju. Spekulativna fikcija najviše služi tome da govorimo o tome gdje smo sada, ovog časa, ali i o tome kako će se stvari u budućnosti odvijati”, kazala je Benini.

Za nju je spekulativna fikcija, kako ističe, način razmišljanja.

“Ja sam odrastala čitajući spekulativnu fikciju i sada kada treba da smislim priču meni prvo na pamet padnu zmajevi i svemirski  brodovi, a tek nešto drugo. Mnogo sam čitala sam Artura Klarka, Ursulu Legvin, a u ogromnoj mjeri i Majkla Vudkoka, koji je potpuno promijenio lice fantastike i koji mi je zapravo otvorio vrata nekih drugih svjetova. Tako da je sada spekulativna fikcija način na koji moj mozak funkcioniše”, ispričala je Benini, višesturuko nagrađivana književnica, urednica i prevoditeljica.

Benini je strastvena obožavateljka spekulativne fikcije, četverostruka dobitnica SFere, najveće i najstarije žanrovske nagrade u Hrvatskoj, a prva priča objavljena joj je u kultnom časopisu “Sirius” kada je imala samo 14 godina. Međutim, od tada pa do danas, kada je riječ o temama o kojima piše, nije se mnogo promijenilo.

“Pitanje porodičnih i međusobnih odnosa , pitanje identiteta, kako se osjećamo i kako se prepoznajemo kao ljudi, vanzemaljci, kako doznajemo i otkrivamo da jesmo nešto, u fokusu je onoga što ja pišem i stvaram. I to se zapravo i nije promijenilo svih ovih godina, samo je način izražavanja i stil pisanja postao drugačiji, što je i prirodno”, rekla je ova hrvatska književnica.

Prisjećajući se svoje prve objavljene priče, Benini je istakla da je časopis “Sirius” imao veliki uticaj na razvoj fantatsike, ali i na nju kao književnog stvaraoca.

“Hrvatski časopis “Sirius” je imao ogroman uticaj na razvoj fantatsike, jer je pružio mogućnost ljudima da objavljuju i da čitaju i to ne samo klasike, već i nova djela, koja su se u tim trenucima pojavljivala i unosila promjene. Takođe, ključnu ulogu u tom razvoju fantatsične književnosti imao je i Krsto Mažuranić, mislim da bez njega neke stvari sigurno ne bi izgledale ovako kao što izgledaju danas, a vjerujem da sam mu ne samo ja, već i veliki broj ljudi, zahvalni za sve ono čemu nas je naučio”, podvukla je ona.

Iako je dosta uspjeha Benini imala sa klasičnom trilogijom epske fantastike “Svećenica mjeseca”, najnoviji roman ove hrvatske književnice “Mletački soko” čista je naučna fantastika.

“Radi se o relativno bliskoj budućnosti u kojoj postoji jedna vrsta regionalne Evrope, a u kojoj je društveno raslojavanje uznapredovalo, tako da je vrlo oštra podjela između onih koji imaju i koji nemaju, onda se tu upliću I druga pitanja, a postoji i ljubavna priča. Sam koncept tog svijeta je fantastičan, u njemu Venecija ne postoji, već je zamijenjena otokom koji postaje jedan legalni ili polulegalni svijet migrantskih stanovnika, koji pokušavaju da prežive”, ispričala je autorka romana “Mletački soko”.

Ona je istakla da je upravo i taj najnoviji roman jasan pokazatelj da u svojim djelima govori o vrlo realnim i mogućim stvarima, samo što ih zavija u to ruho spekulativne fikcije.

Serijal emisija Bestseler Refesticon emituje se u susret VII Regionalnom festivalu fantastične književnosti REFESTICON

AUDIO SNIMAK EMISIJE

Autorka: Sanja Čujović

Foto:vecernji.hr, voxfeminae.net

Tonska realizacija i audio obrada: Sanida Kajević